Sreća je ljekovita, štiti od bolesti, vježbajte je!
Negativne emocije povezuju se sa srčanim bolestima. Kako biste se osjećali bolje, sreću vježbajte tehnikom prisutnosti u trenutku, pospremanjem ili vicevima.
Mnoge su znanstvene studije potvrdile da sreća koju izražavate svaki dan blagotvorno utječe na zdravlje. Pozitivno razmišljanje osigurat će vam normalan krvni tlak, optimalnu težinu, zdravije srce te manje loših masnoća u krvi i otpornost na infekcije.
Harvardska je studija iz 2012. otkrila da su pozitivni ljudi i oni zadovoljni vlastitim životom izloženi upola manjem riziku od srčanih bolesti. Znanstvenica koja se bavi učinkom sreće, Laura Kubzansky s harvardske škole za javno zdravstvo, utvrdila je da pozitiva ima utjecaja i na djecu – sedmogodišnjaci koji imaju više pozitivne energije bolje se fokusiraju na zadatke, a u tridesetima su općenito boljeg zdravlja nego njihovi “namrgođeni” vršnjaci.
– Osjećate li se sretno, lakše je održavati dobre navike poput vježbanja, uravnotežene prehrane i kvalitetna sna. Optimisti se lakše uključuju u zdrave aktivnosti jer ih doživljavaju kao pomoć u ostvarivanju svojih ciljeva koji ih u konačnici čine sretnijim i ispunjenijim ljudima – kaže profesorica socijalne i bihevioralne znanosti Laura Kubzansky.
Na sreću u 10 posto slučajeva utječu okolnosti, 50 posto ovisi o genetici, a 40 posto je pod utjecajem ponašanja
Nažalost, sreću ne možemo uvijek kontrolirati jer je mnogo faktora o kojima ovisi. Sonja Lyubomirski sa Sveučilišta u Kaliforniji u svojoj je studiji otkrila da na osjećaj sreće životne okolnosti utječu 10 posto, 50 posto ovisi o našoj genetici, a oko 40 posto sreće je pod utjecajem našeg ponašanja i naših postupaka.
– Biti u stanju upravljati vlastitim emocionalnim usponima i padovima važno je i za tijelo i za um. Za fizičko zdravlje nije presudna toliko sreća koliko osjećaj svrhe i značenja koje imamo u životu, a to kasnije donosi sreću – kaže Kubzansky, koja sreću naziva emocionalnim blagostanjem, odnosno entuzijazmom, nadanjem ili spremnošću uhvatiti se u koštac sa životom i stresom. I dok pozitivne emocije automatski znače i manje negativnih emocija, neraspoloženja i autodestruktivnog ponašanja, negativne emocije, s druge strane, štete tijelu. Kronični stres ili strah mogu u organizmu izokrenuti cijeli biološki i endokrini sustav, koji će pokrenuti lavinu negativnih emocija, a na kraju i rezultirati bolestima poput dijabetesa, srčanog ili moždanog udara.
I kronična ljutnja i anksioznost, dokazano je, mogu poremetiti funkciju rada srca, ubrzati aterosklerozu (ovapnjenje krvnih žila) te izazvati infekcije i upale u tijelu.
– Za sve je kriv toksični stres u ranom djetinjstvu, poput kroničnog zanemarivanja, izloženosti nasilju ili životu s roditeljem koji pati od duševnih bolesti. Iz naše naučene reakcije proizlazi kako u odrasloj dobi reagiramo na stres koji posljedično onda ima štetne učinke na mozak i druge organe – objašnjava harvardski znanstvenik i pedijatar Jack Shonkoff.
Psihologinja Susan Alberts iz Klinike Cleveland savjetuje da pokušate tehnikom “prisutnosti u trenutku”. Promatrajte druge ljude i situaciju bez osuđivanja, kaže. To će vam osigurati bolji fokus na sadašnji trenutak, pa vam misli neće lutati i dozivati nesreću.
– Moj me rad naveo da razmišljam o svojoj sreći i tome kako da pronađem balans. Naposlijetku sam se upisala na jogu, a za svoj gušt zasviram i piano, što mi pruža izrazito zadovoljstvo. Dok sviram klavir, potpuno sam uronjena u trenutak i ne pokušavam riješiti nijedan problem – kaže Kubzansky.
Kad ste zaljubljeni, puno se i smiješite, a studija Sveučilišta u Kaliforniji pokazala je kako je smijeh uistinu najbolji lijek. Dok se smijete, razina hormona odgovornih za dobro raspoloženje raste za 27 posto, stoga ako ste loše volje pomoć potražite u vicevima.
– I aktivnosti poput vođenja dnevnika zahvalnosti i pomaganja drugima povezane su s osjećajem sreće i blagostanja – kaže Laura Kubzansky. No kako biste se osjećali bolje, možete se poslužiti i znanstveno dokazanim trikovima – uzmite album i prelistajte stare fotografije svoje djece ili s ljetovanja ili grickajte šaku oraha, bogatih omega-3 masnim kiselinama, koje se učinkovito bore protiv depresije. Protiv lošeg raspoloženja možete se boriti i mirisima – miris naranče i lavande djeluju protiv stresa, pa čak i na radnome mjestu možete upaliti lampicu s eteričnim uljima ili ih ukapati u difuzor. I svjetlo poboljšava raspoloženje. Istraživanja pokazuju da ljudi koji borave u prirodi i uživaju u sunčevim zrakama bolje spavaju i manje su depresivni. A ako niste raspoloženi za treniranje – oraspoložite se kratkom šetnjom. Nered demotivira te frustrira, pa pospremite radni stol jer vas hrpe papira mogu samo podsjećati na to koliko je nedovršenog posla još pred vama. Sortirajte ih i pospremite u košare jer i sama iluzija da je sve uredno složeno dovoljno je da smirite um. Ako vam sreća baš i “ne ide”, nasmijte se čak i usiljeno i to će vam automatski podići raspoloženje, osjećat ćete se bolje i bit ćete sretniji.
Skupa večera ima gorak okus ako je jedemo sami
Veliki životni događaji i promjene kao što je dobitak na lutriji tek kratkotrajno usrećuju, pokazala je studija Sveučilišta Yale. One male stvari koje radimo redovito, poput vježbanja, druženja s prijateljima i posvećivanja duhovnosti, imaju značajan učinak na trajno zadovoljstvo životom. Materijalne stvari tek kratkotrajno usrećuju, pa tako godinu dana od kupnje i najželjenijeg odjevnog predmeta ne možemo reprizirati osjećaj sreće u trenutku kupnje, a i desetljećima nakon putovanja možemo se prisjetiti zadovoljstva zbog novih iskustava i upoznavanja nepoznatih krajeva i ljudi. Tako će najskuplja večera imati gorak okus ako je jedemo sami, a najjednostavnija će imati posebnu čar dijelimo li je s nekim koga volimo.
Za sreću su dovoljne tri male stvari
Ljudi koji na kraju dana nabroje tri dobre stvari koje su im se dogodile, bilježe znatno veću količinu zadovoljstva, pokazala je studija. Prije spavanja analizirajte dan, prisjetite se svega dobrog i uvidjet ćete da se imate čemu veseliti.
Gledajte u plavo i osjećat ćete se bolje
Istraživanja su pokazala da plava boja povećava osjećaj zadovoljstva. Stoga bacite pogled na nebo. Znanstvenici sa Sveučilišta u Sussexu dokazali su da gledanje u plavo povećava samopouzdanje, ublažava stres te potiče osjećaj sreće.
– Ana Vukašinović
www.24sata.hr
Negativne emocije povezuju se sa srčanim bolestima. Kako biste se osjećali bolje, sreću vježbajte tehnikom prisutnosti u trenutku, pospremanjem ili vicevima.
Mnoge su znanstvene studije potvrdile da sreća koju izražavate svaki dan blagotvorno utječe na zdravlje. Pozitivno razmišljanje osigurat će vam normalan krvni tlak, optimalnu težinu, zdravije srce te manje loših masnoća u krvi i otpornost na infekcije.
Harvardska je studija iz 2012. otkrila da su pozitivni ljudi i oni zadovoljni vlastitim životom izloženi upola manjem riziku od srčanih bolesti. Znanstvenica koja se bavi učinkom sreće, Laura Kubzansky s harvardske škole za javno zdravstvo, utvrdila je da pozitiva ima utjecaja i na djecu – sedmogodišnjaci koji imaju više pozitivne energije bolje se fokusiraju na zadatke, a u tridesetima su općenito boljeg zdravlja nego njihovi “namrgođeni” vršnjaci.
– Osjećate li se sretno, lakše je održavati dobre navike poput vježbanja, uravnotežene prehrane i kvalitetna sna. Optimisti se lakše uključuju u zdrave aktivnosti jer ih doživljavaju kao pomoć u ostvarivanju svojih ciljeva koji ih u konačnici čine sretnijim i ispunjenijim ljudima – kaže profesorica socijalne i bihevioralne znanosti Laura Kubzansky.
Na sreću u 10 posto slučajeva utječu okolnosti, 50 posto ovisi o genetici, a 40 posto je pod utjecajem ponašanja
Nažalost, sreću ne možemo uvijek kontrolirati jer je mnogo faktora o kojima ovisi. Sonja Lyubomirski sa Sveučilišta u Kaliforniji u svojoj je studiji otkrila da na osjećaj sreće životne okolnosti utječu 10 posto, 50 posto ovisi o našoj genetici, a oko 40 posto sreće je pod utjecajem našeg ponašanja i naših postupaka.
style="display:block"
data-ad-client="ca-pub-3359077394948940"
data-ad-slot="5930237719"
data-ad-format="auto">
– Biti u stanju upravljati vlastitim emocionalnim usponima i padovima važno je i za tijelo i za um. Za fizičko zdravlje nije presudna toliko sreća koliko osjećaj svrhe i značenja koje imamo u životu, a to kasnije donosi sreću – kaže Kubzansky, koja sreću naziva emocionalnim blagostanjem, odnosno entuzijazmom, nadanjem ili spremnošću uhvatiti se u koštac sa životom i stresom. I dok pozitivne emocije automatski znače i manje negativnih emocija, neraspoloženja i autodestruktivnog ponašanja, negativne emocije, s druge strane, štete tijelu. Kronični stres ili strah mogu u organizmu izokrenuti cijeli biološki i endokrini sustav, koji će pokrenuti lavinu negativnih emocija, a na kraju i rezultirati bolestima poput dijabetesa, srčanog ili moždanog udara.
I kronična ljutnja i anksioznost, dokazano je, mogu poremetiti funkciju rada srca, ubrzati aterosklerozu (ovapnjenje krvnih žila) te izazvati infekcije i upale u tijelu.
– Za sve je kriv toksični stres u ranom djetinjstvu, poput kroničnog zanemarivanja, izloženosti nasilju ili životu s roditeljem koji pati od duševnih bolesti. Iz naše naučene reakcije proizlazi kako u odrasloj dobi reagiramo na stres koji posljedično onda ima štetne učinke na mozak i druge organe – objašnjava harvardski znanstvenik i pedijatar Jack Shonkoff.
Psihologinja Susan Alberts iz Klinike Cleveland savjetuje da pokušate tehnikom “prisutnosti u trenutku”. Promatrajte druge ljude i situaciju bez osuđivanja, kaže. To će vam osigurati bolji fokus na sadašnji trenutak, pa vam misli neće lutati i dozivati nesreću.
– Moj me rad naveo da razmišljam o svojoj sreći i tome kako da pronađem balans. Naposlijetku sam se upisala na jogu, a za svoj gušt zasviram i piano, što mi pruža izrazito zadovoljstvo. Dok sviram klavir, potpuno sam uronjena u trenutak i ne pokušavam riješiti nijedan problem – kaže Kubzansky.
Kad ste zaljubljeni, puno se i smiješite, a studija Sveučilišta u Kaliforniji pokazala je kako je smijeh uistinu najbolji lijek. Dok se smijete, razina hormona odgovornih za dobro raspoloženje raste za 27 posto, stoga ako ste loše volje pomoć potražite u vicevima.
– I aktivnosti poput vođenja dnevnika zahvalnosti i pomaganja drugima povezane su s osjećajem sreće i blagostanja – kaže Laura Kubzansky. No kako biste se osjećali bolje, možete se poslužiti i znanstveno dokazanim trikovima – uzmite album i prelistajte stare fotografije svoje djece ili s ljetovanja ili grickajte šaku oraha, bogatih omega-3 masnim kiselinama, koje se učinkovito bore protiv depresije. Protiv lošeg raspoloženja možete se boriti i mirisima – miris naranče i lavande djeluju protiv stresa, pa čak i na radnome mjestu možete upaliti lampicu s eteričnim uljima ili ih ukapati u difuzor. I svjetlo poboljšava raspoloženje. Istraživanja pokazuju da ljudi koji borave u prirodi i uživaju u sunčevim zrakama bolje spavaju i manje su depresivni. A ako niste raspoloženi za treniranje – oraspoložite se kratkom šetnjom. Nered demotivira te frustrira, pa pospremite radni stol jer vas hrpe papira mogu samo podsjećati na to koliko je nedovršenog posla još pred vama. Sortirajte ih i pospremite u košare jer i sama iluzija da je sve uredno složeno dovoljno je da smirite um. Ako vam sreća baš i “ne ide”, nasmijte se čak i usiljeno i to će vam automatski podići raspoloženje, osjećat ćete se bolje i bit ćete sretniji.
Skupa večera ima gorak okus ako je jedemo sami
Veliki životni događaji i promjene kao što je dobitak na lutriji tek kratkotrajno usrećuju, pokazala je studija Sveučilišta Yale. One male stvari koje radimo redovito, poput vježbanja, druženja s prijateljima i posvećivanja duhovnosti, imaju značajan učinak na trajno zadovoljstvo životom. Materijalne stvari tek kratkotrajno usrećuju, pa tako godinu dana od kupnje i najželjenijeg odjevnog predmeta ne možemo reprizirati osjećaj sreće u trenutku kupnje, a i desetljećima nakon putovanja možemo se prisjetiti zadovoljstva zbog novih iskustava i upoznavanja nepoznatih krajeva i ljudi. Tako će najskuplja večera imati gorak okus ako je jedemo sami, a najjednostavnija će imati posebnu čar dijelimo li je s nekim koga volimo.
Za sreću su dovoljne tri male stvari
Ljudi koji na kraju dana nabroje tri dobre stvari koje su im se dogodile, bilježe znatno veću količinu zadovoljstva, pokazala je studija. Prije spavanja analizirajte dan, prisjetite se svega dobrog i uvidjet ćete da se imate čemu veseliti.
Gledajte u plavo i osjećat ćete se bolje
Istraživanja su pokazala da plava boja povećava osjećaj zadovoljstva. Stoga bacite pogled na nebo. Znanstvenici sa Sveučilišta u Sussexu dokazali su da gledanje u plavo povećava samopouzdanje, ublažava stres te potiče osjećaj sreće.
– Ana Vukašinović
www.24sata.hr
