Gram najkvalitetnije sorte ovog najskupljeg i najtraženijeg začina na svijetu, poznatog i kao “crveno zlato”, košta čak 65 dolara.
Riječ je o šafranu koji često košta više od najskupljeg plemenitog metala.
Razlog zbog kojeg je ovako skup jeste izuzetno teška metoda njegovog “branja”, naime za samo 400 grama začina potrebno je ručno odvojiti 200.000 delikatnih vlati iz 70.000Crocus sativus cvjetova.
Neupitni centar ove industrije jeste Iran, gdje tradicija branja šafrana seže unazad tri hiljade godina. Ova zemlja proizvodi čak 90 posto od ukupno 250 tona ovog začina koliko se proizvede svake godine, a to joj omogućavaju jedinstvena ekološka stanja koja proizvode aromatične biljke, jakog ukusa koje se koriste, ne samo u ishrani, već i u kozmetici te tradicionalnoj medicini.
U priči koju donosi CNN, pak, saznajemo kako je situacija vezana za branje šafrana u Iranu sve teža posljednjih godina. Međunarodne sankcije koje su izrečene Iranu zbog njihovog nuklearnog programa blokirale su pristup bogatim tržištima Evrope, SAD-a i Kanade.
„Ne možemo koristiti te bankovne sisteme“, govori Mehrdad Rowhani, čelnik kompanijeSaffron Rowhani koja proizvodi 70 posto iranskog šafrana. „Moramo koristiti privatne kurire koji su izrazito skupi i koji trguju direktno s kupcima. Iako želimo vjerovati da nas tačno isplate, svjesni smo da nekad varaju.“
Druge kompanije posluju s kineskim i indijskim partnerima, po sistemu razmjene.
Rowhani mjesečno izveze 50 kilograma šafrana, a i oni se sve više okreću novim tržištima na Bliskom istoku. CNN navodi i kako je izvoz šafrana porastao, te da cijena jednog kilograma u prosjeku iznosi 2,000 dolara (oko 3.500 KM).
Sve ovo vodi ka tome da se šafran koji dolazi na evropsko tržište često miješa s manje kvalitetnim afganistanskim ili španskim biljkama, a prodaje po cijeni iranskog. Kako zbog toga brojni kupci željno iščekuju moguće (skoro) uklanjanje sankcija ovoj zemlji, iranski trgovci mogli bi biti obilato nagrađeni.
Izvor: Radiosarajevo.ba
Riječ je o šafranu koji često košta više od najskupljeg plemenitog metala.
Razlog zbog kojeg je ovako skup jeste izuzetno teška metoda njegovog “branja”, naime za samo 400 grama začina potrebno je ručno odvojiti 200.000 delikatnih vlati iz 70.000Crocus sativus cvjetova.
Neupitni centar ove industrije jeste Iran, gdje tradicija branja šafrana seže unazad tri hiljade godina. Ova zemlja proizvodi čak 90 posto od ukupno 250 tona ovog začina koliko se proizvede svake godine, a to joj omogućavaju jedinstvena ekološka stanja koja proizvode aromatične biljke, jakog ukusa koje se koriste, ne samo u ishrani, već i u kozmetici te tradicionalnoj medicini.
style="display:inline-block;width:336px;height:280px"
data-ad-client="ca-pub-3359077394948940"
data-ad-slot="2995055715">
U priči koju donosi CNN, pak, saznajemo kako je situacija vezana za branje šafrana u Iranu sve teža posljednjih godina. Međunarodne sankcije koje su izrečene Iranu zbog njihovog nuklearnog programa blokirale su pristup bogatim tržištima Evrope, SAD-a i Kanade.
„Ne možemo koristiti te bankovne sisteme“, govori Mehrdad Rowhani, čelnik kompanijeSaffron Rowhani koja proizvodi 70 posto iranskog šafrana. „Moramo koristiti privatne kurire koji su izrazito skupi i koji trguju direktno s kupcima. Iako želimo vjerovati da nas tačno isplate, svjesni smo da nekad varaju.“
Druge kompanije posluju s kineskim i indijskim partnerima, po sistemu razmjene.
Rowhani mjesečno izveze 50 kilograma šafrana, a i oni se sve više okreću novim tržištima na Bliskom istoku. CNN navodi i kako je izvoz šafrana porastao, te da cijena jednog kilograma u prosjeku iznosi 2,000 dolara (oko 3.500 KM).
Sve ovo vodi ka tome da se šafran koji dolazi na evropsko tržište često miješa s manje kvalitetnim afganistanskim ili španskim biljkama, a prodaje po cijeni iranskog. Kako zbog toga brojni kupci željno iščekuju moguće (skoro) uklanjanje sankcija ovoj zemlji, iranski trgovci mogli bi biti obilato nagrađeni.
Izvor: Radiosarajevo.ba
