Oglasi

недеља, 31. мај 2015.

DEKORIŠITE VRT STARIM GUMAMA

Gume su veliki problem za životnu sredinu. Da bi se jedna guma razgradila potrebno je nekoliko stotina godina. Iskoristite stare gume, zaštite životnu sredinu i ujedno ulepšajte vaš vrt gumenim saksijama za biljke. Možete ih obojiti vedrim bojama, napuniti baštenskom zemljom i zasaditi omiljeno cveće. Možete napraviti zanimljive i dekorativne oblike sa biljkama, koji će biti jedinstveni dekor u vašoj bašti.
Stare gume se mogu vrlo kreativno i maštovito iskoristiti, a samim tim i reciklirate otpad u korisne svrhe
Za projekat ljulje od stare gume vam je potrebno:
stara guma,
metalne alke,

deblji konopac.

Garden Ideas with old car tire tree swing kids
http://www.minimalisti.com

Ofarbajte stare gume, poređajte u baštu ili dvorište na željeno mesto. U otvore sipajte zemlju i zasadite cveće.
DIY Garden decoration Ideas with old car tires flower pots
http://www.minimalisti.com

.
http://www.bastovanstvo.rs
http://www.bastovanstvo.rs/

субота, 30. мај 2015.

Čarobni čaj za mršavljenje -vrecite zbogom kilogramima!

Čarobni čaj za mršavljenje - recite zbogom kilogramima!

Sastojci:
Majčina dušica,
 hajdučka trava,
kopriva,
 žalfija,
šipak,
kantarion,
vilino sito (bodić, pupavac),

     style="display:inline-block;width:336px;height:280px"
     data-ad-client="ca-pub-3359077394948940"
     data-ad-slot="2995055715">









Lijek star 800 godina riješit će sve vaše tegobe

Lijek star 800 godina riješit će sve vaše tegobe
Čuveni recept napravila je opatica Hildegard fon Bingen, koja je živela prije 800 godina i umrla u svojoj 81. godini.
Recept za čuveni lijek napravila je opatica Hildegard fon Bingen, još prije 800 godina kada je bila živa.
Ona je umrla u svojoj 81. godini, ali iza nje ostao je prirodni lijek za srce.
Ovaj lijek za srce pokazao se veoma djelotvorno kod svih srčanih slabosti i pravih srčanih oboljenja. Koristi se kada osjetite bilo koje srčane tegobe poput probadanja, treperenja, preskakanja.. Pokazao se kao dobar i kod angine pektoris.
potrebno je:
– 10 svježih stabljika peršuna (bez korjena)
– litar domaćeg crnog ili bijelog vina
– dvije kašike vinskog sirćeta
– 300 gr prirodnog meda
Priprema:
10 svježih stabljiki peršuna zajedno sa listovima staviti u litar čistog prirodnog vina i dodati 1-2 velike kašike čistog vinskog sirćeta.



Kuha se 10 minuta na tihoj vatri (PAŽNJA, pjeni se !). Poslije se doda 300 grama pravog pčelinjeg meda i ostavi da se lagano kuha još četiri minute. Vruće vino za srce procediti i još toplo staviti u boce koje su prethodno isprane jakim alkoholom. DOBRO ZATVORITI! Talog koji se stvara nije škodljiv i slobodno se može piti. Svakome se prepušta odluka da li će med kuhati ili ne.
Upotreba:
Napitak se koristi svakodnevno po supena kašika do prestanka tegoba. Za teže bolesti potrebno je koristiti duži vremenski period.

Izvor:istinito.net


петак, 29. мај 2015.

Bosanski Burek

Bosanski Burek - recept za sva vremena

Elikser zdravlja i dugovecnosti slavnog Dr Oza

Ovaj čarobni napitak po receptu slavnog dr. Oza sadrži sve što vam je potrebno za očuvanje zdravlja i dugovječnosti, a djelotvoran je i u borbi protiv malignih bolesti.












Ovaj zdravi napitak blagotvorno djeluje na problem s kožom, kostima, astmom, probavom, snižava krvni tlak, pomaže pri mršavljenju, preventivno djeluje na rak dojke, pluća, jetre i debelog crijeva, te snižava razinu štetnog kolesterola u krvi.
     style="display:inline-block;width:336px;height:280px"
     data-ad-client="ca-pub-3359077394948940"
     data-ad-slot="2995055715">










SASTOJCI:
2 jabuke
3 stabljike svježeg celera
1 krastavac
1 korijen đumbira
1/2 limuna (s korom)
1 limeta (s korom)
150 g svježeg peršina
60 g svježeg mladog špinata
Priprema: sastojke je potrebno sitno nasjeckati te izmiksati u sokovniku ili blenderu.
:izvo: rhttp://www.e-zena.com/

Običai za Duhovden kaj južnite Sloveni

Слегувањето_на_Светиот_Дух_во_Св._Димитриј_Битолски.png (413×478)
http://mk.wikipedia.org

i

Ovoj praznik kako i Veligden se praznuva tri dena. Vo Crnogorsko i Hrvatsko primorje ovie denovi se narekuvaat i Rusalje ili Rusalji, a vo Makedonija i kaj ostanatite južni Sloveni so pravoslavna veroispoved prviot den od Duhovden e i den na Sv. Troica.

Na Duhovden se vnesuvale bilki vo hramovite, od niv vernicite pletele venčinja koi gi nosele kako zaštita od demonite, no i kako zaštita od molcite i drugite štetočinki vo svoite kuќi. Grobovite se prekrivale so listovi od orev, a nekade se kitele samo krstovite.
Na Duhovden vo Makedonija ne se spielo noќe, na grobištata luѓeto sedele cela noќ i razdavale hrana za dušata na pokojnite. Obavezno e nosenje na creši vo zemjani sadčinja koi spored veruvanjata so simbolično davanje na bliskite preminuvaat granica na onoj svet i im služat na pokojnite vo toj zadgroben život.
Vo Južna Srbija se veruva deka čovek roden na Duhovden,sekoja godina na taa noќ vo stakloto na šišeto vo koe ima vino može da gi vidi mrtvite i da komunicira so niv, no pred da go stori toa mora da pomine niz obredni elementi meѓu koi e i otide do grobot bez da se sretne so nekogo, da pojde od domot i da stigne do grobot vo ‘gluvo doba’, da posti sedum dena pred Duhovden i dr. Nekade pak se veruvalo deka deteto rodeno na toj den nema da ima sreќa vo životot.
izvor:http://mk.wikipedia.org

Duhovi, Sveta Trojica ili Pedesetnica

El_Greco_006.jpg (1000×2330)
http://sr.wikipedia.org

Pravoslavna Crkva i njeni vjernici praznuju veliki hrisćanski praznik Silaska Svetog Duha na Apostole poznatiji kao Duhovi, Sveta Trojica ili Pedesetnica.
Uz Božić i Vaskrs, Pedesetnica spada u najznačajnije hrišćanske praznike, o čemu svjedoči i njegovo praznovanje tri dana koji su označeni crvenim slovom u kalendaru.
Ovaj praznik predstavlja rođendan hrišćanske Crkve a zbog praznovanja u 50. dan poslije Vaskrsa (hrišćanske Pashe) se zove i Pedesetnica (grč. Πεντηκοστή). Praznik je bogoslovski nazvan i Sveta Trojica, jer se javilo i fizički Treće Lice Svete Trojice – Duh Sveti. Ime praznika Duhovi takođe nosi naziv po Trećem Licu Svete Trojice – Svetom Duhu koji je na ovaj dan sišao na apostole. 
Poslije Vaznesenja Gospoda Isusa Hrista na nebo (Spasovdan) koje se dogodilo u 40. dan po Vaskrsenju, učenici Njegovi ostadoše u Jerusalimu. Oni su se zajedno okupili u jednom domu i tu su se molili Bogu, očekujući sa nestrpljenjem ispunjenje Hristovih riječi da će im poslati Učitelja – Duha Svetog koji od Oca ishodi. Prethodno su na molitvi izabrali Matiju i uvrstili ga u red dvanestorice apostola, na mjestu Jude Iskariotskog, koji je izdao Gospoda.
Sveto Pismo nam silazak Svetog Duha na apostole opisuje ovako:
“I kad se navrši 50 dana, behu svi apostoli jednodušno na okupu. I ujedanput nastade šum sa neba kao hujanje silnog vjetra, i napuni sav dom gđe oni sjedeše. I pokazaše im se razdijeljeni jezici kao ognjeni, i siđe po jedan na svakoga od njih. I ispuniše se svi Duha Svetoga i stadoše govoriti drugim jezicima, kao što im Duh davaše da kazuju.”
Tako se ispuni ono što je Gospod obećao svojim učenicima pred odlazak na Nebo.
Nadahnuti Duhom Svetim, Hristovi učenici su poslije tog događaja počeli propovijedati, ali na različitim jezicima, koje do tada nisu znali. Narod se čudio šta se dogodilo sa njima.Neki su prepoznali čudo u ovome, oni koji ovo nisu shvatali podsmijavali su se govoreći da su se “napili vina”. Tada apostol Petar objasni narodu da je ovaj neobičan događaj potekao otuda, što je Duh Sveti sišao na njih, kao što su predskazali proroci i Gospod koga su Judejci razapeli a potom Vaskrsao iz mrtvih i Vaznio se na nebesa. Propovijedi Petrovoj svi su se divili, i toga dana povjerovalo je oko 3000 ljudi koji su se tada i krstili.
Bogosluženja na Pedesetnicu odlikuju se večernjom službom, koja se obavlja u nastavku Liturgije, kao spomen na to što su se Apostoli odmah razišli po svijetu da propovedaju Hristovu vjeru. Na njoj se čitaju molitve za darivanje Duha blagodati, za iscjeljenje tjelesnih i duševnih tegoba, i da nas Gospod udostoji Carstva Nebeskog.
Na ovaj praznik Pravoslavna Crkva unosi u hramove zelenu travu otuda, što se silazak Svetoga Duha dogodio na jevrejski praznik Pedesetnicu, kada su Jevreji kitili svoj hram i svoje kuće grančicama, zelenom travom i cvijećem. To ih je podsjećalo na vrijeme kada je narod preko Mojsija dobio Božiji zakon ispisan na tablicama. Takođe i na ono kada su Jevreji poslije egipatskog ropstva lutali po pustinji i bili prisiljeni da žive u kolibama od granja i lišća.
Ovaj jevrejski praznik je praslika današnjeg praznika koji mi slavimo. Pošto je na taj dan i kuća apostola bila ukrašena zelenilom, a i kuće prvih vjernika koji su se toga dana krstili, prvi hršćani su počeli ukrašavati svoje domove na današnji praznik. Tako se ovaj običaj prenosio s koljena na kolkeno kroz sve vijekove do danas. Vjenčiće koji se ovod dana ispletu naš narod nosi svojim kućama.
izvor: http://sr.wikipedia.org